Neslužbeni cjenik · dnevni prosjek · ažurira se radnim danom do 8:00

Sidrena cijena Vlade

Po uzoru na odluke Vlade, NN 101/2026

Od 1. listopada 2026. trgovci i pružatelji usluga moraju uz cijenu istaknuti i cijenu koja je vrijedila 10. rujna 2026. (za hranu i kućanske potrepštine 2. svibnja 2025.), da kupac vidi tko je i koliko poskupio. Ministar gospodarstva: "Potrošači će jasnije vidjeti tko je i u kojem trenutku mijenjao cijene, na više ili na niže." Ovdje isto pravilo primjenjujemo na državu: koliko svakog dana naplati poreza i doprinosa iz našeg rada, i koliko je to poraslo od datuma koji odaberete.

Sidreni datum

Od kojeg datuma uspoređujemo?

Odaberite datum. Prikazujemo koliko je država tada dnevno naplaćivala iz rada, koliko naplaćuje danas i kolika je razlika.

Porez na dohodak i doprinosi iz rada · 1 dan
Sve što se iz plaća i rada u jednom danu uplati državi: mirovinsko (I. stup), zdravstveno i porez na dohodak. Godišnji iznos iz službenih izvještaja podijeljen brojem dana. Detalji u odjeljku "Kako smo računali".
Danas ·
€ / dan
Sidrena cijena · 10. 9. 2026.
€ / dan
Dan kad je Vlada donijela odluku o sidrenim cijenama. Unutar iste godine računamo prosjek, pa je iznos jednak današnjem.
Sidrena cijena · 2. 5. 2025.
€ / dan
Datum koji Vlada propisuje kao sidro za hranu i kućanske potrepštine.

Brojač

Model: dnevni prosjek × proteklo vrijeme
Od 10. 9. 2026. do ovog trenutka
–
€, od ponoći na sidreni datum
Danas, od ponoći
–
Po zaposlenoj osobi, dnevno
–
€ · dnevni iznos podijeljen s 1.797.071 osiguranika HZMO-a (31. 8. 2026.), gruba mjera

Brojač ne prikazuje stvarnu naplatu po satu, nego godišnji iznos ravnomjerno raspoređen kroz vrijeme. Služi za osjećaj mjere, ne kao knjigovodstveni podatak.

Kako se mijenjalo po godinama

Službena ostvarenja 2016–2025 · 2026 je procjena
Prikaz:
Mirovinsko, I. stup (državni proračun)Zdravstveno (HZZO) i zapošljavanje (do 2018.)Porez na dohodak od rada (gradovi, općine, županije)
Udio davanja u ukupnim naknadama zaposlenima (Eurostat D.1: bruto plaće + doprinosi poslodavca), %

Udio davanja u BDP-u (Eurostat), %

Tko određuje koliko plaćamo

Sabor i Vlada postavljaju pravila · gradovi biraju stopu unutar njih

Sabor i Vlada

Određuju sve što čini iznos:

  • Osobni odbitak 600 € (čl. 14.). Zadnji put pomaknut 1. 1. 2025.
  • Prag više stope 60.000 € godišnje (čl. 19.). Zadnji put pomaknut 1. 1. 2025.
  • Raspon stopa koji gradovi i općine smiju izabrati (čl. 19.a): općina 15–20 % / 25–30 %, grad 15–21 % / 25–31 %, veliki grad i sjedište županije 15–22 % / 25–32 %, Zagreb 15–23 % / 25–33 %.
  • Doprinosi: mirovinsko 20 % (15 + 5), zdravstveno 16,5 %. Gradovi tu nemaju nikakvu riječ.
  • Raspodjela poreza na dohodak 74 / 20 / 6 i naknada Poreznoj upravi 1 %.
  • Naplata: Porezna uprava, za sve troje.

Gradovi i općine

Odlučuju samo o jednome:

  • Biraju samo stopu unutar raspona koji je propisao Sabor (čl. 19.a st. 1–2).
  • Odluku predlaže gradonačelnik, izglasava vijeće, do kraja studenoga za iduću godinu.
  • Za 2026.: od 556 gradova i općina, 502 imaju nižu stopu od 20 %, 26 iznad toga, 28 ispod, od toga 10 na zakonskom minimumu od 15 % (tablica Porezne uprave, 16. 12. 2025.).
  • Porez na dohodak nije prihod državnog proračuna od 1. 1. 2018. Novac ide gradovima i županijama, pravila piše Sabor na prijedlog Vlade.

Odakle rast: iz tri izvora. Više zaposlenih, veće plaće, i odluke. Osobni odbitak i prag nisu pomaknuti od 1. 1. 2025., pa dio svake povišice prelazi u višu efektivnu stopu. Od istog dana ukinuto je oslobođenje od doprinosa za zdravstveno za nova zapošljavanja mladih do 30 godina (NN 152/24); HZZO to u izvješću za 2025. navodi kao jedan od razloga većeg prihoda, uz rast zaposlenosti i plaća. Ono što razdvaja plaće od opterećenja jest udio u ukupnim naknadama zaposlenima, na grafu gore: između 2016. i 2021. pao je, a od 2021. raste svake godine.

Dvije izjave, isti mjesec

10. 9. 2026. · 21. 9. 2026.
Propisuje sidro drugima
Ante Šušnjar, ministar gospodarstvaSidrena cijena
10. 9. 2026.
„Potrošači će jasnije vidjeti tko je i u kojem trenutku mijenjao cijene, na više ili na niže, te odlučiti kome će dati svoje povjerenje i svoj novac. Na taj način svojim izborom utječu na cijene i ponašanje tržišta.“
Ante Šušnjar, ministar gospodarstva, uz odluku o sidrenim cijenama za sve proizvode i usluge, 10. 9. 2026. mingo.gov.hr

Dnevni prihod od poreza i doprinosa iz rada od 2. 5. 2025. porastao je . Sidro je gore, na cjeniku.

Spušta cijenu sebi
Miro Bulj, gradonačelnik Sinja: 15 %, najniža zakonom dopuštena stopa poreza na dohodak
„Ne želim da Grad puni proračun tako da građanima uzima više nego što mora. Zato predlažemo najnižu zakonom dopuštenu stopu od 15 posto. (…) Grad se svjesno odriče dijela prihoda kako bi više ostalo građanima koji taj novac zarađuju.“
Miro Bulj (MOST), gradonačelnik Sinja, prijedlog Gradskom vijeću, 21. 9. 2026. sinj.hr

Sinj je u prvom krugu, od 1. 1. 2024., bio jedan od 15 gradova i općina koji su išli ispod 20 % (NN 152/23). Ispod 20 % spustilo se još 9 jedinica za 2025. i 6 za 2026., ali nijedna koja je već bila ispod 20 % nije stopu spustila još jednom. Sinj bi s 15 % od 1. 1. 2027. bio prvi u Hrvatskoj koji to čini, i treći grad na zakonskom minimumu uz Trilj i Novalju (tablice Porezne uprave 2024–2026).

Cjenik za preuzimanje

CSV, u obliku kakav Odluka traži od trgovaca

    
Cjenik za tekući radni dan, generiran pri otvaranju stranice.

  


  

    
Kako smo računali
Za one koji žele provjeriti · sve brojke su iz službenih izvještaja, osim 2026.

    
    
      
  1. Pokazatelj je zbroj davanja iz rada u jednakom obuhvatu za sve godine: doprinos za mirovinsko osiguranje I. stupa (državni proračun, konto 622), doprinos za zdravstveno osiguranje (HZZO, konto 621), doprinos za zapošljavanje (konto 623, ukinut 1. 1. 2019., pa nakon toga ostaju samo zaostaci; doprinos za zaštitu zdravlja na radu knjižio se kod HZZO-a i već je u zdravstvenom) i porez na dohodak od rada (gradovi, općine i županije: konta 6111 + 6112 + 6115 + 6116 − povrat 6117). Za 2016. i 2017. porezu na dohodak dodan je i dio koji je tada prolazio kroz državni proračun kao udio za pomoći izravnanja (ukupno 296 i 267 mil €, od čega je na dio od rada, u istom omjeru kao kod gradova, otpalo 276 i 244 mil €), jer je to isti porez drugim kanalom; od 2018. taj dio je nula. Pomoći koje su gradovi iz toga primali nisu brojane, pa nema dvostrukog brojanja. Sve određuje Sabor, sve naplaćuje Porezna uprava.
    2. 
      
  2. Nije uključen MIO II. stup (5 % plaće), jer ide u obvezne mirovinske fondove i ostaje radniku. Nije uključen ni porez na dohodak od kapitala, dividendi, imovine i najma (konta 6113 i 6114, oko 500 mil € u 2025.), jer nije iz rada. Doprinosi obuhvaćaju sve osiguranike, pa su i obrtnici i samostalne djelatnosti uključeni dosljedno u sve sastavnice. Oznaka "iz rada" je približna: konto 6111 sadrži i porez na mirovine, a godišnja prijava i povrati (6115, 6117) obuhvaćaju sve vrste dohotka.
    3. 
      
  3. Cijena jednog dana = godišnje ostvarenje / broj dana u godini. Unutar godine cijena je konstantna; brojač broji linearno, po sekundi.
    4. 
      
  4. 2026. je radni scenarij, ne ostvarenje (doprinos za zapošljavanje: 0, jer ga plan proračuna 2026. ne predviđa): mirovinsko i zdravstveno prema planu državnog proračuna i financijskog plana HZZO-a za 2026. (za mirovinsko je ostvarenje siječanj–svibanj 2026. bilo 10,9 % iznad 2025., a plan računa s 8 %), porez na dohodak od rada = ostvarenje 2025. × 1,082 (rast prosječne bruto plaće, DZS srpanj 2026. prema srpnju 2025.). Rast u jednom mjesecu nije godišnji rast osnovice; zaposlenost, lokalne stope i povrati mogu pomaknuti rezultat u oba smjera. Kad Ministarstvo financija objavi ostvarenje 2026., scenarij se zamjenjuje.
    5. 
      
  5. Kune su preračunate fiksnim tečajem 7,53450 (Uredba Vijeća (EU) 2022/1208).
    6. 
      
  6. Kontrola: zbroj je uspoređen s ESA 2010 podacima Eurostata (gov_10a_taxag: porez na dohodak D51A + doprinosi D611 i D613) za 2018., 2020., 2022. i 2024.: odstupanje 2,4–4,1 %, a nakon isključenja poreza na kapital ispod 1,1 %; razlika je obračunsko naspram novčanog načela i obuhvat. Ostale godine nisu neovisno provjerene. Udio u naknadama zaposlenima računa se prema Eurostatovom D.1 (bruto plaće + doprinosi poslodavca, nama_10_gdp), jer brojnik sadrži i doprinos poslodavca; udio u BDP-u prema B1GQ u tekućim cijenama. Eurostat 2024. i 2025. su privremeni podaci.
    7. 
    

    
Izvori